TEHNOLOŠKI PROCES PRIZVODNJE

U saradnji sa najpoznatijim svetskim proizvođačima baznih ulja i aditiva, proizvodimo sve vrste motornih i industrijskih ulja najnovije generacije, sa obezbeđenim preporukama za upotrebu od najpoznatijih evropskih proizvođača vozila, poljoprivredne mehanizacije, hidraulike, reduktora i druge opreme za savremene industrijske sisteme.

Maziva ulja su tečna tribološka sredstva različitih opštih i radnih karakteristika. Proizvode se od mineralnih ili sintetičkih baznih ulja različitih fizičko-hemijskih karakteristika i aditiva različitih funkcija. Broj, vrsta i sadržaj aditiva u određenom mazivom ulju zavise od namene i uslova primene. Različite oblasti i uslovi primene uslovili su proizvodnju velikog broja varijanti mazivih ulja, kako za podmazivanje motora SUS, automobilskih transmisija, industrijskih sistema i specijalnih uređaja, tako i ulja za mehaničku obradu metala.

Mineralna bazna ulja, dobijena iz nafte, predstavljaju količinski dominirajuću osnovnu komponentu tečnih i konzistentnih maziva. Najširu primenu u našim proizvodnim recepturama imaju solvent neutral ulja ( SN-80, SN-150, SN-350 i SN-500 ) pretežno parafinske strukture, dok se naftenska ulja koriste samo u posebnim područjima primene.Zavisno od sadržaja dominirajuće vrste ugljovodonika, bazna ulja se mogu podeliti na parafinska i naftenska. Parafinska ulja sadrže veće količine zasićenih ugljovodonika strukture normalnih i razgranatih parafina.Poseduju manju gustinu ( 0,850 – 0,890 ), indeks viskoznosti između 90 i 105, nižu isparljivost, manju moć rastvaranja, dobru stabilnost boje i oksidacionu stabilnost.

U novije vreme su sve više zastupljena sintetička bazna ulja koja se proizvode hemijskom sintezom iz različitih komponeneta, različitim tehnološkim postupcima. Osnovne vrste sintetičkih baznih ulja su polialfaolefini, poliizobuteni, poliglikoli, poliglikoletri, estri mono- i dikarbonskih kiselina, estri fosforne kiseline, silikoni, estri silicijumove kiseline itd. Prirodni ugljovodonici od kojih se sastoje mineralna ulja ne mogu na duže vreme zadovoljiti sve veće zahteve, koji se postavljaju na moderna maziva, zbog čega im se dodaju sintetske supstance, koje se zajedničkim imenom nazivaju aditivi.

Jedan aditiv prema drugom može imati sinergistički efekat, a može se desiti da uticaji budu antagonistički. Aditivi poboljšavaju sledeća svojstva baznih ulja: nisko-temperaturna svojstva, viskozno-temperaturne karakteristike, emulzione karakteristike, antikorozivna svojstva, otpornost na opterećenje itd.

Tehnološki proces u našem proizvodnom pogonu, se odvija na temperaturi od 50 – 60 ºC jer je viskoznost ulja i aditiva dovoljno niska da omogućava dobro mešanje i homogenost smeše. Na ovim temperaturama je termičko opterećenje mineralnih baznih ulja i aditiva gotovo zanemarljiva. Ulja se diskontinualno namešavaju u agiterima ( tzv. šaržno namešavanje ) zapremine 1,5 i 3 m³ , snabdevenim sistemom za grejanje i mešalicom. U njih se komponente doziraju preko elektronskog mernog sistema. U upotebi su propelerske mešalice jer omogućavaju potreban intenzitet mešanja i protočne pumpe koje poseduju dovoljnu snagu da bi se omogućilo postizanje potrebnog zapreminskog protoka ulja.